Poštovani posjetitelji mrežnih stranica OŠ bana Josipa Jelačića!
Prelazimo na novu mrežnu stranicu škole, gdje ćemo od sad objavljivati sve sadržaje.
Nova adresa: https://www.osbjj.hr/
Stara mrežna stranica škole ostat će još neko vrijeme kao arhiva.
HOLOKAUST
Autor: Ivan Gotić, 2. 2. 2015.
U utorak 27.siječnja u našoj je školi obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Taj je datum odabran kao sjećanje na oslobođenje zloglasnog nacističkog logora Auschwitza 1945.godine. Učenici 8.c razreda su na satu razrednika čitali tekst o holokaustu te pritom saznali o sudbini Židova, Roma, Slavena, duševnih bolesnika, homoseksualaca,političkih protivnika, poljskih i sovjetskih ratnih zarobljenika, Jehovnih svjedoka i ostalih manjinskih skupina tijekom Drugog svjetskog rata. Učenici su potom pročitali pjesmu Martina Niemöllera, preživjelog zatočenika koncentracijskih logora te izradili plakat kojim su željeli i kod ostalih učenika osvijestiti strahote koje su se događale u Drugom svjetskom ratu. U prilogu se nalazi kratak informativni tekst o holokaustu i powerpoint prezentacija s pjesmom i slikama sa spomenutog plakata.
Holokaust
Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima, te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. Holokaust obuhvaća također i genocid nad Romima, te sustavno uništavanje drugih grupa koje je nacistički režim provodio: homoseksualaca, duševnih bolesnika, političkih protivnika, poljskih i sovjetskih ratnih zarobljenika, Jehovnih svjedoka itd.
Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u Njemačkoj, nacisti počinju ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj Židova u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi. Antižidovska kampanja pokrenuta je preko radija i novina, a u svim školama i na fakultetima uvedeno je "učenje o rasama" kao obavezni predmet. Donesen je niz antižidovskih propisa, koji kulminiraju proglašenjem Nürnberških zakona kojima Židovi gube njemačko državljanstvo te ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što pogađa sve znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd.), njihova djeca ne smiju pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji idr); zabranjeno je sklapanje braka između Arijaca i Židova; zabranjeno je zapošljavanje Arijaca u kućanstvima Židova, itd.
Židovi su smješteni u posebne izolirane dijelove gradova (geta), od kojih je najveći bio u Varšavi. U jesen 1941. počela je realizacija plana da se svi Židovi iz Njemačke i zaposjednutih područja srednje i zapadne Europe deportiraju na istok. Židovi su prikupljani i transportirani vlakom u stočnim vagonima; tisuće su pritom umrle.
Uspjeh vojnog pohoda na SSSR potakao je naciste na odluku da se provede "konačno rješenje židovskog pitanja", tj. fizička likvidacija svih Židova u Europi. Svim državnim službama bilo je naređeno da sudjeluju u istrebljenju. Određeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad u minimalnim životnim uvjetima sve dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija naređeno je ubijanje plinom i strijeljanje.
Na temelju te odluke osnovani su posebni koncentracijski logori te logori smrti. Dok su u koncentracijskim (sabirnim) logorima zatvorenici radili, jedina funkcija logora smrti je bilo sustavno istrebljivanje zatvorenika. Logori smrti osnivani su ponajviše na području okupirane Poljske - najveći su bili Auschwitz, Birkenau i Treblinka.
Dio deportiranih, najčešće žene, djeca i starci pri dolasku u logore je odmah ubijen, dok je dio privremeno ostavljen na životu kao robovska radna snaga; dio bi umro od iscrpljenosti, a ostali su kasnije također ubijeni. U prvo su vrijeme žrtve ubijane pomoću ispušnih plinova kamiona u vožnji. Kasnije je masovno ubijanje usavršeno brzodjelujućim plinom ciklon-B. Pomoću ovog plina organizirano je masovno ubijanje u željezničkim vagonima ili u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuševima. To je omogućavalo da se prevarene žrtve same svuku pa su im tako oduzete i odjeća i razne sitnice koje su još posjedovali. Nakon smrti, prije bacanja u peći za spaljivanje, čupani su zlatni zubi. Od zubnih proteza, nakita i prstenja dobiveno je 17 tona zlata.
Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20.stoljeću, pogotovo kada dolazi od strane tako napredne i civilizirane države kao što je Njemačka. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti.
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno gotovo 6 milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u istočnoj i srednjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna ljudi.
Dragi naši učenici i roditelji,
Pred nama je početak nove školske godine. Nadamo se da ste se odmorili i da ste spremni za nove izazove!
Podjela udžbenika će biti prvi nastavni dan. Molim ponijeti školske torbe.
Prvi nastavni dan je ponedjeljak, 9. 9. 2024. Taj dan učenici imaju prva tri sata.
Jutarnja smjena u 8 sati:
- 2.a, 2.b, 2.c, 3.a, 3.b, 3.c
- 5.a, 5.b, 5.c, 7.a, 7.b, 7.c
popodnevna smjena u 14 sati :
- 4.a, 4.b, 4. c
- 6.a, 6.b, 6.c, 8.a, 8.b, 8.c
Učenici prvih i drugih razreda bit će stalno jutarnja smjena.
Obavijest za "prvaše"
Roditeljiski sastanak za roditelje učenika prvih razreda održat će se u četvrtak 5.9.2024. godine s početkom u 18 sati.
Svečani prijem za učenike prvih razreda bit će u ponedjeljak, 9. rujna 2024. godine u 17.00 sati.
Uspješnu novu školsku godinu žele vam učitelji, stručna služba i ravnateljica škole!
Za procjenu spremnosti djeteta za školu bana Josipa Jelačića roditelji se prijavljuju na online obrazac:
Nakon prijave stručni suradnici telefonski kontaktiraju roditelja te roditelj dobije termin za pregled djeteta u školi.
Termin za pregled kod školske liječnice u ambulanti u Gajnicama kod dr. Nede Ferenčić Vrban roditelj sam dogovara termin preko aplikacije Terminko (kontakt školske liječnice 34 52 132)
Sve potrebne informacije za upis djeteta u OŠ bana Josipa Jelačića , kao i obrasce možete pronaći na sljedećim poveznicama:
- Upisna procedura za učenike koji pripadaju upisnom području OŠ bana J. Jelačića
- Upisna procedura za učenike koji NE pripadaju upisnom području OŠ bana J. Jelačića
- Upisno područje OŠ bana Josipa Jelačića
- Zahtjev za upis učenika izvan upisnog područja
Poštovani roditelji,
za upis djeteta u našu školu molimo ispunite upitinik na poveznici:
https://forms.gle/MfPSw6Jk7ErSrgeR8
Od ponedjeljka 30.10.2023. godine počinje jesenski odmor učenika.
U srijedu, 1.11.2023. je blagdan Svih svetih, neradni dan.
Nastava počinje u četvrtak, 2.11.2023. godine. Prvi i drugi razredi ujutro, ostali neparni razredi ujutro, parni razredi poslije podne.
HOLOKAUST
Autor: Ivan Gotić, 2. 2. 2015.
U utorak 27.siječnja u našoj je školi obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Taj je datum odabran kao sjećanje na oslobođenje zloglasnog nacističkog logora Auschwitza 1945.godine. Učenici 8.c razreda su na satu razrednika čitali tekst o holokaustu te pritom saznali o sudbini Židova, Roma, Slavena, duševnih bolesnika, homoseksualaca,političkih protivnika, poljskih i sovjetskih ratnih zarobljenika, Jehovnih svjedoka i ostalih manjinskih skupina tijekom Drugog svjetskog rata. Učenici su potom pročitali pjesmu Martina Niemöllera, preživjelog zatočenika koncentracijskih logora te izradili plakat kojim su željeli i kod ostalih učenika osvijestiti strahote koje su se događale u Drugom svjetskom ratu. U prilogu se nalazi kratak informativni tekst o holokaustu i powerpoint prezentacija s pjesmom i slikama sa spomenutog plakata.
Holokaust
Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima, te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. Holokaust obuhvaća također i genocid nad Romima, te sustavno uništavanje drugih grupa koje je nacistički režim provodio: homoseksualaca, duševnih bolesnika, političkih protivnika, poljskih i sovjetskih ratnih zarobljenika, Jehovnih svjedoka itd.
Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u Njemačkoj, nacisti počinju ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj Židova u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi. Antižidovska kampanja pokrenuta je preko radija i novina, a u svim školama i na fakultetima uvedeno je "učenje o rasama" kao obavezni predmet. Donesen je niz antižidovskih propisa, koji kulminiraju proglašenjem Nürnberških zakona kojima Židovi gube njemačko državljanstvo te ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što pogađa sve znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd.), njihova djeca ne smiju pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji idr); zabranjeno je sklapanje braka između Arijaca i Židova; zabranjeno je zapošljavanje Arijaca u kućanstvima Židova, itd.
Židovi su smješteni u posebne izolirane dijelove gradova (geta), od kojih je najveći bio u Varšavi. U jesen 1941. počela je realizacija plana da se svi Židovi iz Njemačke i zaposjednutih područja srednje i zapadne Europe deportiraju na istok. Židovi su prikupljani i transportirani vlakom u stočnim vagonima; tisuće su pritom umrle.
Uspjeh vojnog pohoda na SSSR potakao je naciste na odluku da se provede "konačno rješenje židovskog pitanja", tj. fizička likvidacija svih Židova u Europi. Svim državnim službama bilo je naređeno da sudjeluju u istrebljenju. Određeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad u minimalnim životnim uvjetima sve dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija naređeno je ubijanje plinom i strijeljanje.
Na temelju te odluke osnovani su posebni koncentracijski logori te logori smrti. Dok su u koncentracijskim (sabirnim) logorima zatvorenici radili, jedina funkcija logora smrti je bilo sustavno istrebljivanje zatvorenika. Logori smrti osnivani su ponajviše na području okupirane Poljske - najveći su bili Auschwitz, Birkenau i Treblinka.
Dio deportiranih, najčešće žene, djeca i starci pri dolasku u logore je odmah ubijen, dok je dio privremeno ostavljen na životu kao robovska radna snaga; dio bi umro od iscrpljenosti, a ostali su kasnije također ubijeni. U prvo su vrijeme žrtve ubijane pomoću ispušnih plinova kamiona u vožnji. Kasnije je masovno ubijanje usavršeno brzodjelujućim plinom ciklon-B. Pomoću ovog plina organizirano je masovno ubijanje u željezničkim vagonima ili u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuševima. To je omogućavalo da se prevarene žrtve same svuku pa su im tako oduzete i odjeća i razne sitnice koje su još posjedovali. Nakon smrti, prije bacanja u peći za spaljivanje, čupani su zlatni zubi. Od zubnih proteza, nakita i prstenja dobiveno je 17 tona zlata.
Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20.stoljeću, pogotovo kada dolazi od strane tako napredne i civilizirane države kao što je Njemačka. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti.
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno gotovo 6 milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u istočnoj i srednjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna ljudi.
HOLOKAUST
Autor: Ivan Gotić, 2. 2. 2015.
U utorak 27.siječnja u našoj je školi obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Taj je datum odabran kao sjećanje na oslobođenje zloglasnog nacističkog logora Auschwitza 1945.godine. Učenici 8.c razreda su na satu razrednika čitali tekst o holokaustu te pritom saznali o sudbini Židova, Roma, Slavena, duševnih bolesnika, homoseksualaca,političkih protivnika, poljskih i sovjetskih ratnih zarobljenika, Jehovnih svjedoka i ostalih manjinskih skupina tijekom Drugog svjetskog rata. Učenici su potom pročitali pjesmu Martina Niemöllera, preživjelog zatočenika koncentracijskih logora te izradili plakat kojim su željeli i kod ostalih učenika osvijestiti strahote koje su se događale u Drugom svjetskom ratu. U prilogu se nalazi kratak informativni tekst o holokaustu i powerpoint prezentacija s pjesmom i slikama sa spomenutog plakata.
Holokaust
Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima, te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. Holokaust obuhvaća također i genocid nad Romima, te sustavno uništavanje drugih grupa koje je nacistički režim provodio: homoseksualaca, duševnih bolesnika, političkih protivnika, poljskih i sovjetskih ratnih zarobljenika, Jehovnih svjedoka itd.
Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u Njemačkoj, nacisti počinju ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj Židova u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi. Antižidovska kampanja pokrenuta je preko radija i novina, a u svim školama i na fakultetima uvedeno je "učenje o rasama" kao obavezni predmet. Donesen je niz antižidovskih propisa, koji kulminiraju proglašenjem Nürnberških zakona kojima Židovi gube njemačko državljanstvo te ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što pogađa sve znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd.), njihova djeca ne smiju pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji idr); zabranjeno je sklapanje braka između Arijaca i Židova; zabranjeno je zapošljavanje Arijaca u kućanstvima Židova, itd.
Židovi su smješteni u posebne izolirane dijelove gradova (geta), od kojih je najveći bio u Varšavi. U jesen 1941. počela je realizacija plana da se svi Židovi iz Njemačke i zaposjednutih područja srednje i zapadne Europe deportiraju na istok. Židovi su prikupljani i transportirani vlakom u stočnim vagonima; tisuće su pritom umrle.
Uspjeh vojnog pohoda na SSSR potakao je naciste na odluku da se provede "konačno rješenje židovskog pitanja", tj. fizička likvidacija svih Židova u Europi. Svim državnim službama bilo je naređeno da sudjeluju u istrebljenju. Određeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad u minimalnim životnim uvjetima sve dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija naređeno je ubijanje plinom i strijeljanje.
Na temelju te odluke osnovani su posebni koncentracijski logori te logori smrti. Dok su u koncentracijskim (sabirnim) logorima zatvorenici radili, jedina funkcija logora smrti je bilo sustavno istrebljivanje zatvorenika. Logori smrti osnivani su ponajviše na području okupirane Poljske - najveći su bili Auschwitz, Birkenau i Treblinka.
Dio deportiranih, najčešće žene, djeca i starci pri dolasku u logore je odmah ubijen, dok je dio privremeno ostavljen na životu kao robovska radna snaga; dio bi umro od iscrpljenosti, a ostali su kasnije također ubijeni. U prvo su vrijeme žrtve ubijane pomoću ispušnih plinova kamiona u vožnji. Kasnije je masovno ubijanje usavršeno brzodjelujućim plinom ciklon-B. Pomoću ovog plina organizirano je masovno ubijanje u željezničkim vagonima ili u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuševima. To je omogućavalo da se prevarene žrtve same svuku pa su im tako oduzete i odjeća i razne sitnice koje su još posjedovali. Nakon smrti, prije bacanja u peći za spaljivanje, čupani su zlatni zubi. Od zubnih proteza, nakita i prstenja dobiveno je 17 tona zlata.
Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20.stoljeću, pogotovo kada dolazi od strane tako napredne i civilizirane države kao što je Njemačka. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti.
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno gotovo 6 milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u istočnoj i srednjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna ljudi.
S ponosom možemo objaviti da se danas, na Svjetski dan učitelja, na listi najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika koje je nagradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, našao i naš profesor povijesti i geografije Matija Kuštek.
Čestitamo našem Matiji!
Ravnateljica i djelatnici škole!
|
Prijepodne:
|
|
|
1.
|
08.00-08.45
|
|
2.
|
08.50-09.35
|
| 3. | 09.45-10.30 |
|
4.
|
10.40-11.25
|
|
5.
|
11.30-12.15
|
|
6.
|
12.20-13.05
|
|
Poslijepodne:
|
|
| 0. | 13.10-13.55 |
|
1.
|
14.00-14.45
|
|
2.
|
14.50-15.35
|
|
3.
|
15.45-16.30
|
|
4.
|
16.40-17.25
|
|
5.
|
17.30-18.15
|
|
6.
|
18.20-19.05
|
OBAVIJEST ZET-a
Poštovani,
obzirom da se u Gradu Zagrebu izvode građevinski i drugi radovi koji za posljedicu imaju obustavu tramvajskog prometa na određenom dijelu mreže, ZET organizira supstituciju tramvaja dodatnim autobusima, kako bi i dalje bila osigurana kontinuriana pokrivenost javnim prijevozom. U takvim okolnostima stvoreno je intenzivno povećanje prometnih zahtjeva u kontekstu broja vozila u prometu, koje će trajati do okončanja navedenih radova. S obzirom da vozni park autobusa nije planiran s takvom pričuvom kapaciteta koja bi mogla odgvoriti na sve opisane zahtjeve, ZET planira koristiti autobuse školskog prijevoza na redovnim linijama. Shodno navedenom, obavještavamo Vas da će u periodu od 09.09. – 20.09.2024. uslugu prijevoza školske dijece obavljati Slavonija Bus d.o.o. umjesto ZET -a.
